Dobro dosli na stranici Ustaskog Pokreta.

START I NAČELA I TKO JE TKO I VOJNA POVIJEST I DOKAZANE SRPSKE LAŽI I POVIJEST I DUĆAN I mp3 I E-Mail I YouTube I Deutsch.

 

 

USTAŠKI POKRET :

 

Ustaski Pokret : stranacka nacela. Die Ustascha Prinzipien und die Regulierung der Disziplin der Ustascha. STRANČKA NAČELA

Ustaski Pokret : Nezavisna Drzava Hrvatska. Staatsaufbau des Unabhängigen Staates Kroatien. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

Ustaski Pokret : hrvatske granice. Die Grenzen des Unabhängigen Staates Kroatien. HRVATSKE GRANICE

Ustaski Pokret : nacionalne manjine. Nationale Minderheiten im Unabhängigen Staat Kroatien. NACIONALNE MANJINE

Ustaski Pokret : hrvatska dijaspora. Die Diaspora des Unabhängigen Staates Kroatien. HRVATSKA DIASPORA

Ustaski Pokret : Bokeljski Hrvati. Kroaten als Minderheit in den von montenegrinern besetzten kroatischen Gebieten. BOKELJSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Bunjevacki Hrvati. Kroaten als Minderheit in den von Serben besetzten kroatischen gebieten. BUNJEVAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : Croatan indijanci. Croatoan Indianer und CROATAN INDIJANCI

Ustaski Pokret : Gradiscanski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Österreich. GRADIŠČANSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Janjevacki Hrvati. Kroaten als Minderheit im Kosovo. JANJEVAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : Karasevski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Rumänien. KARAŠEVSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Moliski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Italien. MOLIŠKI HRVATI

Ustaski Pokret : Moravski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Tschechien. MORAVSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Racki Hrvati. Kroaten als Minderheit in Ungarn. RACKI HRVATI

Ustaski Pokret : Slovacki Hrvati. Kroaten als Minderheit in der Slowakei. SLOVAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : Sokacki Hrvati. Kroaten als Minderheit in den von Serben besetzten kroatischen gebieten. ŠOKAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : hrvatska genetika. Die Genetik im Unabhängigen Staat Kroatien. HRVATSKA GENETIKA

Ustaski Pokret : jezik i pismo. Sprache und Schrift im Unabhängigen Staat Kroatien. JEZIK I PISMO

Ustaski Pokret : Cakavski. Der cakavische Dialekt der kroatischen Sprache. ČAKAVSKI

Ustaski Pokret : Kajkavski. Der kajkavische Dialekt der kroatischen Sprache. KAJKAVSKI

Ustaski Pokret : Stokavski. Der stokavische Dialekt der kroatischen Sprache. ŠTOKAVSKI

Ustaski Pokret : zastava i grb. Fahne und Wappen des Unabhängigen Staat Kroatien. ZASTAVA I GRB

Ustaski Pokret : vjere. Glauben im Unabhängigen Staat Kroatien. VJERE

Ustaski Pokret : blagdani. Feiertage im Unabhängigen Staat Kroatien. BLAGDANI

Ustaski Pokret : abolacija i lustracija.  ABOLACIJA I LUSTRACIJA

Ustaski Pokret : Poglavnik. Der Poglavnik des Unabhängigen Staat Kroatien. POGLAVNIK

Ustaski Pokret : serijatsko sudstvo. Die Scharia im Unabhängigen Staat Kroatien. ŠERIJATSKO SUDSTVO

Ustaski Pokret : vazne osobe u Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj i emigraciji.  VAŽNE OSOBE U NDH I USTAŠKOJ EMIGRACIJI

 

SRPSKE LAŽI I ZLOČINI :

 

Srpske lazi i zlocini : Srbi u Ustasama i organizacijama Nezavisne Drzave  Hrvatske. Serben in den Ustascha und militärischen und politischen Organisationen des Unabhängigen Staates Kroatien. SRBI U USTAŠAMA I ORGANIZACIJAMA N.D.H.

Srpske lazi i zlocini : Srbi su genetski Turci. Genetiker aus Kanada haben es bewiesen : Serben sind genetische Türken! SRBI SU GENETSKI TURCI

Srpske lazi i zlocini : laz o navodno srpskim jeziku. Serbische Lügen über die LAŽ O "SRPSKIM" JEZIKU

Srpske lazi i zlocini : sprska laz o  Raskoj.  LAŽ O "(H)R(V)AŠKOJ"

Srpske lazi i zlocini : laz o Hrvatima.  LAŽI O HRVATIMA

Srpske lazi i zlocini : lazi Srpske Pravoslavne Crkve. Lügen der Serbisch Orthodoxen Kirche. LAŽI SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Srpske lazi i zlocini : lazi o Bosni i Hercegovini.  SRPSKE LAŽI O BiH

Srpske lazi i zlocini : laz o radnim logoru Jasenovac. Serbische Lügen über das Arbeitslager Jasenovac. LAŽI O JASENOVCU

Srpske lazi i zlocini : laz o genocidnom bicu Hrvata.  LAŽI O GENOCIDNOSTI HRVATA

Srpske lazi i zlocini : laz o Dalmaciji.  LAŽI O DALMACIJI

Srpske lazi i zlocini : laz o Istri.  LAŽI O ISTRI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocini u Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj. Serbische Lügen über die ČETNIČKI ZLOČINI U N.D.H.

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Starcevicu.  ZLOČIN U STARČEVIĆU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Drvaru.  ZLOČIN U DRVARU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u   Boricevcu.  ZLOČIN U BORIČEVCU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Krnjeusi.  ZLOČIN U KRNJEUŠI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Podrinju.  ZLOČIN U PODRINJU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u   Zabikovlju.  ZLOČIN U ZABIKOVLJU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u   Rami.  ZLOČIN U RAMI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Gati.  ZLOČIN U GATI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Ilicima.  ZLOČIN U ILIĆIMA

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u Bosanskom Grahovu.  ZLOČIN U BOS. GRAHOVU

 

VOJNA POVIJEST :

 

Vojna povijest : 7 SS Divizija   7. SS-DIV. “PRINC EUGEN”

Vojna povijest : 13 SS Divizija   13. SS-DIV. “HANDŽAR”

Vojna povijest : 23 SS Divizija   23. SS-DIV. “KAMA”

Vojna povijest : SS Pukovnija   SS-PUKOVNIJA “SANDŽAK”

Vojna povijest : 369 Pojacana Pukovnija.  369. POJAČANA PUKOVNIJA

Vojna povijest : 369 Vrazja Divizija.  369. “VRAŽJA” DIVIZIJA

Vojna povijest : 373 Tigar Divizija.  373. “TIGAR” DIVIZIJA

Vojna povijest : 392 Plava Divizija.  392. “PLAVA” DIVIZIJA

Vojna povijest : Zrakoplovna Legija.  ZRAKOPLOVNA LEGIJA

Vojna povijest : Pomorska Legija.  POMORSKA LEGIJA

Vojna povijest : Protuzrakoplovna Legija.  PROTUZRAKOPLOVNA LEGIJA

Vojna povijest : Laki Prijevozni Zdrug.  LAKI PRIJEVOZNI ZDRUG

Vojna povijest : Einsatzstaffel.  EINSATZSTAFFEL

Vojna povijest : Hrvatsko Domobranstvo.  HRVATSKO DOMOBRANSTVO

Vojna povijest : Ustaska Vojnica.  USTAŠKA VOJNICA

Vojna povijest : Crna Legija.  CRNA LEGIJA

Vojna povijest : Hrvatske Oruzane Snage.  HRVATSKE ORUŽANE SNAGE

Vojna povijest : Zrakoplovastvo.  ZRAKOPLOVSTVO

Vojna povijest : Ratna Mornarica.  RATNA MORNARICA

Vojna povijest : Hadziefendica Legija.  HADŽIEFENDIĆA LEGIJA

Vojna povijest : Huskina Legija.  HUSKINA LEGIJA

Vojna povijest : Oruznistvo.  ORUŽNIŠTVO

Vojna povijest : Narodna Zastita.  NARODNA ZAŠTITA

Vojna povijest : Drzavna Radna Sluzba.  DRŽAVNA RADNA SLUŽBA

Vojna povijest : DORA Postrojbe.  DORA POSTROJBE

Vojna povijest : Ravsigur.  RAVSIGUR

Vojna povijest : Ustaska Nadzorna Sluzba.  USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA

Vojna povijest : Ustaska Mladez.  USTAŠKA MLADEŽ

Vojna povijest : Zeljeznicka Ustaska Vojnica.  ŽELJEZNIČKA USTAŠKA VOJNICA

Vojna povijest : Zenska Loza Ustaskog Pokreta.  ŽENSKA LOZA USTAŠKOG POKRETA

Vojna povijest : Istarska Domobranska Pukovnija.  ISTARSKA DOMOBRANSKA PUKOVNIJA

Vojna povijest : DOMDO Postrojbe.  DOMDO POSTROJBE

Vojna povijest : Crnogorska Narodna Vojska.  CRNOGORSKA NARODNA VOJSKA

Vojna povijest : Fazlagica Kula.  FAZLAGIĆA KULA

Vojna povijest : bitka na Ljevca Polju.  BITKA NA LJEVČA POLJU

 

ZANIMLJIVO IZ N.D.H. :

 

Zanimljivo iz NDH : postanske marke. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. POŠTANSKE MARKE

Zanimljivo iz NDH : blokovi. Blöcke des Unabhängigen Staates Kroatien. BLOKOVI

Zanimljivo iz NDH : omoti i dopisnice. Ersttagsbirefe und Postkarten des Unabhängigen Staates Kroatien. OMOTI I DOPISNICE

Zanimljivo iz NDH : neizdane marke. Nichte herausgegeben Marken des Unabhängigen Staates Kroatien. NEIZDANE MARKE

Zanimljivo iz NDH : marke ustaske emigracije. Briefmarken des Ustascha Emigration des Unabhängigen Staates Kroatien. MARKE EMIGRACIJE

Zanimljivo iz NDH : marke Alpenvorland Adria. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Alpenvorland Adria. ALPENVORLAND ADRIA

Zanimljivo iz NDH : marke Belisce. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Belisce. BELIŠĆE

Zanimljivo iz NDH : marke Boka Kotorska. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Kotor. BOKA KOTORSKA

Zanimljivo iz NDH : marke Brac. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Brac. BRAČ

Zanimljivo iz NDH : marke Hvar. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Hvar. HVAR

Zanimljivo iz NDH : marke Korcula. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Korcula. KORČULA

Zanimljivo iz NDH : marke Medimurje. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Medimurje. MEĐIMURJE

Zanimljivo iz NDH : marke Rijeka / Kupa. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Rijeka / Kupa. RIJEKA / KUPA

Zanimljivo iz NDH : marke Sibenik. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Sibenik. ŠIBENIK

Zanimljivo iz NDH : marke Slobodna Bosanska Hrvatska. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Freies bosnisch Kroatien. SLOBODNA BOSANSKA HRVATSKA

Zanimljivo iz NDH : marke Split. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Split. SPLIT

Zanimljivo iz NDH : marke Sandzak. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Sandschak. SANDŽAK

Zanimljivo iz NDH : marke Zadar. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Zadar. ZADAR

Zanimljivo iz NDH : doplatne marke. Zuzahlmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. DOPLATNE MARKE

Zanimljivo iz NDH : fiskalne marke. Fiskalmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. FISKALNE MARKE

Zanimljivo iz NDH : zeljeznicke marke. Bahnmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. ŽELJEZNIČKE MARKE

Zanimljivo iz NDH : marke studentskog fonda. Marken des Studentenfonds des Unabhängigen Staates Kroatien. STUDENTSKI FOND

Zanimljivo iz NDH : reklamne marke. Werbemarken des Unabhängigen Staates Kroatien. REKLAMNE MARKE

Zanimljivo iz NDH : biljezi katolicke crkve. Marken der Katholischen Kirche  des Unabhängigen Staates Kroatien. BILJEŽI KATOLIČKE CRKVE

Zanimljivo iz NDH : marke Crvenog Kriza. Briefmarken des Roten Kreuzes des Unabhängigen Staates Kroatien. MARKE CRVENOG KRIŽA

Zanimljivo iz NDH : marke njemacke narodne skupine. Briefmarken der Deutschen Volksgruppe des Unabhängigen Staates Kroatien. MARKE NJEMAČKE NARODNE SKUPINE

Zanimljivo iz NDH : lutrija. Lotterie des Unabhängigen Staates Kroatien. LUTRIJA

Zanimljivo iz NDH : drzavna riznica. Staatskasse des Unabhängigen Staates Kroatien. DRŽAVNA RIZNICA

Zanimljivo iz NDH : pecati. Poststempel des Unabhängigen Staates Kroatien. PEČATI

Zanimljivo iz NDH : novcanice. Banknoten des Unabhängigen Staates Kroatien. NOVČANICE

Zanimljivo iz NDH : kovanice. Münzen des Unabhängigen Staates Kroatien. KOVANICE

Zanimljivo iz NDH : odlikovanja. Orden des Unabhängigen Staates Kroatien. ODLIKOVANJA

Zanimljivo iz NDH : znakovlje. Abzeichen des Unabhängigen Staates Kroatien. ZNAKOVLJE

Zanimljivo iz NDH : prsteni ustaske emigracije. Ringe der Emigration des Unabhängigen Staates Kroatien. PRSTENI USTAŠKE EMIGRACIJE

 

POVIJEST HRVATA :

 

Povijest Hrvata : kratka povijest. Kroatische Geschichte : Kroaten im Iran und Afghanistan. KRATKA POVIJEST

Povijest Hrvata : Hrvati u indijskoj pradomovini. Kroatische Geschichte : Kroaten in der indischen Urheimat. HRVATI U INDIJSKOJ PRADOMOVINI

Povijest Hrvata : hrvatska boginja Sarasvati. Kroatische Geschichte : Die kroatische Göttin Sarasvati. HRVATSKA BOGINJA SARASVATI

Povijest Hrvata : Ariana.  ARIANA

Povijest Hrvata : indoiranski Prahrvati. Kroatische Geschichte : Die indo-iranischen Urkroaten. INDOIRANSKI PRAHRVATI

Povijest Hrvata : perzijski i starohrvatski.  PERZIJSKI I STAROHRVATSKI

Povijest Hrvata : Iranohrvati i Praslaveni.  IRANOHRVATI I PRASLAVENI

Povijest Hrvata : Hurrwurdu. Kroatische Geschichte : Hurrwurdu. HURWURDU

Povijest Hrvata : Urartu. Kroatische Geschichte : Urartu. URARTU

Povijest Hrvata : Hurrwuhč Mitanni - Huriti. Kroatische Geschichte : Hurrwuhč Mitanni - Huriten. HURRWUHČ MITANNI : HURITI

Povijest Hrvata : Huritoidi. Kroatische Geschichte : Hurriter. HURITOIDI

Povijest Hrvata : srpski i jugoslavenski progon iranista. Kroatische Geschichte : Jugo-serbische und groß-serbische Verfolgung der Iranisten. SRPSKI I JUGOSLAVENSKI PROGON IRANISTA

Povijest Hrvata : starohrvatski i novi Aral.  PRAHRVATSKI I NOVI ARAL

Povijest Hrvata : Velika Hrvatska i Bijela Hrvatska. Kroatische Geschichte : Großkroatien (Velikaya Horvatiya) in der Ukraine. VELIKA HRVATSKA I BIJELA HRVATSKA

Povijest Hrvata : Crvena Hrvatska. Kroatische Geschichte : Rotkroatien. CRVENA HRVATSKA

Povijest Hrvata : Prikarpatija. Kroatische Geschichte : Karpatenvorland. PRIKARPATIJA

Povijest Hrvata : grad Stiljsko. Kroatische Geschichte : Die Stadt Stiljsko. GRAD STILJSKO

Povijest Hrvata : tanajske ploce.  TANAJSKE PLOČE

Povijest Hrvata : rijeka Erax. 16 deutsch02 RIJEKA ERAX

Povijest Hrvata : Hutsuli.  HUTSULI

Povijest Hrvata : prahrvatski ep o Harazemu.  PRAHRVATSKI EP O HAREZEMU

Povijest Hrvata : starohrvatski jezik.  STAROHRVATSKI JEZIK (IZVORNOHRVATSKI)

Povijest Hrvata : starohrvatske legende.  STAROHRVATSKE LEGENDE

Povijest Hrvata : starohrvatska prezimena.  STAROHRVATSKA PREZIMENA

Povijest Hrvata : ranohrvatska praplemena.  RANOHRVATSKA PRAPLEMENA

Povijest Hrvata : hrvatski moreplovci.  HRVATSKI MOREPLOVCI

Povijest Hrvata : Duklja.  DUKLJA

Povijest Hrvata : Bosna.  BOSNA

Povijest Hrvata : Sandzak.  SANDŽAK

Povijest Hrvata : hrvatska kolonija Roanoke. Die verlorene Kolonie Roanoke. HRVATSKA KOLONIJA ROANOKE

 

Flag Counter 
Pogledajte samo koliko balkanski neoprani i smrdljivi smradski nomada donomadizira na našu stranicu. :-)

 

INDOIRANSKI PRAHRVATI :

 

Indoiranski Prahrvati (predslavenski iskon ranih Hrvata): Indoiranska teorija kako su rani predslavenski Hrvati stigli u Europu iz Indije preko Irana, razvijala se tijekom 19. i 20. stoljeća, a veliku je popularnost stekla nakon osamostaljenja Hrvatske, kad je napokon dozvoljeno njezino objavljivanje u domaćoj javnosti. Kod nas su napokon otkriveni stari zapisi i razne sličnosti koji upućuju na mogućnost da su antički predslavenski Hrvati bili iransko pleme i još prije toga u prapovijesti indoarijski Prahrvati.

Po novijim arheonalazima i analizama paleolingvista S. KalyaNaraman-a iz III. tisućljeća pr.Kr., na graničnom gorskom području Pakistan/Afganistan sada nazvanom "Tribal Area", uz prapovijesnu rijeku Kupha i današnju kraško-vapnenačku planinu Tahti-Dinarah (3.270 m), u pradavnim ranoindskim slikopisima (piktogrami) iz doba pracivilizacije Harappa, uz ino se spominju i naša praplemena Haraxvati i Haraquati koji da su po KalyaNaramanu govorili prijelaznim indoiranskim pradialektom izmedju rigvedskog (Saraswati) i ranoiranskog (Avesta). Po KalyaNaramanu je to bio naš najraniji predhrvatski protonim u razvojnom nizu: hipotetski predpovijesni Sarasvati - rigvedski Haraxvati - ranoarijski Haraquati - perzijski Harauvati - tanajski Horouathoi - čakavski Harvati - kajkavski Horvati - novoštokavski Hrvati. Kasnije u klasičnoj staroperzijskoj civilizaciji dinastije Ahemenida (Hakkamaniš), prahrvatski iranski Harauvati se bar desetak puta izrijekom navode u nizu carskih nadpisa kao pripadni narod Perzijskog carstva, vidi još pobliže Indoiranski Prahrvati.

Naprotiv uskoro nakon uništenja Ahemenida je Aleksandar Makedonski uz Perziju u 4.st. pr.Kr. osvojio i našu afgansku pradomovinu Harauvatya (staročakavski: Hrvatska = Harvatýa), pa ju je preimenovao iskrivljeno-grčki kao tzv. Arachosia pod kojim se do danas navodi u Europi, a eufemistički-prikriveno i kod nas da se ne uzbude podobni slaveno-Hrvati. Kasnije je još preko ozemlja Harauvatiye/Arahozije od antike do danas protutnjao veliki niz raznih osvajača, od ratobornih sjevernih Kušana (= 'Koljači'), pa potom Arapa, ... Sovjeta, Natoa, itd. Stoga su naši Harauvati uskoro nakon propasti Perzije shvatili da na toj prometnoj geostrateškoj 'vjetrometini' nemaju mogućnosti dužeg opstanka, pa su u Kristovo doba većina njih odselili dalje na sjeverozapad oko Kavkaza do Azova i Krima, gdje su potom triput zapisani u 2.i 3.st. po Kr. na 2 ploče kao Horoathoi i Horouathos, pa u 4.st. kao Horites (Orosius Presbiter) i još u 5.st. kao Hrwts (Zacharias Rhetor), itd. - vidi pobliže: Velikaya Horvatiya.

Izraelski genski antropolog N. Goldstein procjenjuje kako se tada iz Starog Orienta do Balkana naselilo oko desetak tisuća naših neslavenskih predaka (što njegov povijesni prezimenjak kod nas idejno odbacuje). Ipak dosad većina hrvatskih povjesnika uglavnom već priznaju kako je barem naš etnonim (narodno ime) Hrvata izvorno neslavenski i najvjerojatnije indoiranskog iskona, ako mnogi još idejno vjeruju da su Hrvati kulturno ipak uglavnom Slaveni. Takodjer i naša narodna simbolika kao hrvatski troplet i grb (od prapovjesti donedavna isti iranski) i staroistočne titule čelnika npr. župana i bana (isto elamski + kasitski + perzijski = bani) i ini slični simboli naše stare nadgradnje spram inih Slavena pokazuju da je barem starohrvatska plemićka elita prvotno bila neslavenska staroistočnog iskona.

Takodjer i najnovije bio-genomske poredbe nam očito dokazuju kako su kod nas slavenski muški pretci (Y-kromosom) bili manjina tek oko 26-33% (u Dalmaciji i Hercegovini jedva 8-17% slavenski), dok su blizu polovice ili oko 45% (Dalmacija-Hercegovina 60-72%) tipa Eu7/I1b, koji su biokemijski identični kavkaskim Swanetima i Dargynima (čak 90% genski Dinaroidi), pa sjeverozapadnim Kurdima (Delamiti 32% - slični Delmatima), kao i iranskom Teheranu sa 33% naših genskih Dinaroida u iranskoj prijestolnici. Za Afganistan još nema objave sličnih genskih podataka, iako uz granicu u susjednom Pakistanu (Tribal Area & Tahti-Dinarah) postoji do 16% sličnih genskih Dinaraca. Za jugonostalgične slavenofile su još pogubniji genski nalazi naših ženskih mitohondrija, gdje prosječno tek 7% - 10% naliče inim Slavenkama, tj. čak 9/10 Hrvatica su genski neslavenskog iskona. To praktično znači da su u srednjem vijeku u Hrvatsku s dominacijom Ilira + Iranohrvata većinom doselili tek dijelom muški Slaveni bilo kao pečalbari ili vojni plaćenici tj. bez dosad razglašene tzv. "Velike seobe Slavena" kojom smo kroz 20.st. u Jugoslaviji uporno ideološki kljukani u jugo-školama.



Iskon hrvatskog imena :

Ime Hrvati po suvremenim istraživanjima ima rani predslavenski korijen iz ranoiranske ili indoarijske riječi, a najvjerojatnije iz proto-arijskog prajezika saraswati (samskrit), koje se kasnije pretvorilo u Harahwaiti. Ono prvotno datira iz 3750. godine prije Krista kao slikopisni zapisi ranoarijskih praplemena Haraxwati i Haraquati iz Pakistana. Ovdje treba znati da su indoarijski narodi stigli u Indiju sa sjevera i danas se oni nazivaju Hindusima (po rijeci Ind), pa čine granu Indoeuropskih (Arijskih) naroda. Aryan znači 'plemeniti' a prefiks ar- prisutan je kako u imenu Aryan, tako i u raznim drugim nazivima. Čak je i u ranomu asirskom postojao naziv Arvat. Ostale razne variante se nalaze i kod inih naroda koji su bili u kontaktu s Hrvatima, a ovaj etnonim ostao je i danas očuvan u imenima naselja i gradova npr. Arwata u Siriji, Chorwat u Indiji, a u Kurdistanu postoji i selo Harvati. Značenje imena Hrvati moglo bi imati slično značenje koje ima i ime Arya i Harahwaiti.

Na glinenom klinopisu huritskog kralja Tušrata iz 1370. pr.n.e. spominju se Hrvati i njihov jezik kao Hurrvuhe. U vremenima staroperzijskih Ahemenida, napose kod Kira II. i Darija I. postoji istočna iranska provincija Harauvatya i pleme koje tamo živi nazvano Harauvatiš ili Harahvaiti, a spominju se 12 puta. Postoje i dva kamena natpisa koja navode Hrvate na zapadu Kavkaza uz Azovsko more u II. i III. stoljeću prije Krista pod imenom Horouathos i Horoathoi. Godine 318. Orosius Presbiter spominje indoarijski narod Horites u Ukrajini, a 559. Zacharias Rhaetor navodi arijske konjanike Hrwts s područja Krima i Azova. Lanac imena koji od III. tisućljeća pr. Kr. povezuje kavkasko-mezopotamsko-iranske Prahrvate s današnjim Hrvatima izgleda ovako (Marčinko 2001) : Sarasvati - Huravat - Aurvat - Harahvaiti - Harvat - Harauvatiš - Harauvatija - Harauvatim - Harauvat - Harahvat - Horohvat - Arivates - Horvathos - Hrovatoi - Harvat - Horvat - Hrvat.



Sličnosti Hrvati-Iranci :

U prilog iranskog podrijetla Hrvata upućuje i jezik ali i odjeća. Postoje mnoge sličnosti imena sadašnjih Hrvata i onih koja su se rabila u starom Iranu. Još jedna stvar upućuje na iransko podrijetlo, njihova nošnja jer su se oblačili poput Sasanida. Većina lokalne ženske odjeće kod hrvatskih žena bila je nalik onoj što su nosile žene starog iranskog carstva. Hrvati ipak stigoše u novu domovinu, sa ili bez Tuge i Buge i njihovom braćom. Imena ovih ljudi svakako danas nalazimo u imenima plemena koji naseliše nove hrvatske krajeva: Tugomirići, Bužani i drugih plemena čija je povijest mnogo jasnija, a neka ostaše i obiteljskim prezimenima.

Sličnom glagoljicom i danas piše čak 12 milijuna ljudi u Zakavkazju, od Abhazije do Karabaha. Tamo su već odavna prije Krista u ranom Iranu i u Kurdistanu pod stijegom šahovnice i tropleta cvjetale velike samosvojne civilizacije u vlastitim ranim jezicima hurrwuhé i hurâti, pa u kraljevstvu Harauvatiya prije 2.600 - 2.323 god., pa najvećem Hurátina prije 2.843 - 2.578 god., Hurrwuhi-Ehelena prije 3.520 - 3.268 god. i najstarijem Hurrwúrtu prije 4.360 - 3.710 godina. U njihovim prijestolnicama - wesi, stolovalo je pod trobojnom tijarom čak pedesetak ranih banova i kraljeva, npr. Bratarna, Surina i Radomišt, s ratnicima - marjani i svećenstvom - yarani pod prvosvećenikom Lubura i božanstvom Nina-Sawúška.



Rani Hrvati po toj teoriji :

Sedmo je stoljeće, Avari su navalili na Dalmaciju i zauzeli 614.- 615. Salonu, Hrvati su još iza Karpata. Na putu prema obalama Jadrana prethodi utemeljenje Bijele i Crvene Hrvatske. Oni su kao nomadski narod oko 200. prije Krista migrirali u stepe i ujahali u Europu pred kraj 4. stoljeća, moguće zajedno s Hunima. Pokorili su Slavene na području sjeverne Češke i južne Poljske i osnovali Bijelu Hrvatsku. Slavenski jezik preuzeli su od brojčano mnogobrojnijih Slavena, ali su očuvali hrvatsko ime i simboliku što ih je pratilo tisućama godina unatrag, prvi puta spominje se kao Harahwaiti iz 3750. pr.Kr.

U 7. stoljeću došavši na rimsko područje nazivaju ih Slavenima. Prateći kronološki povijesna imena Hrvata pratimo ujedno i njihovu migraciju iz Irana i Afganistana (Harahvaiti i Harauvati) pa na područje Armenije i Gruzije (Hurravat i Hurrvuhe), do Crnog mora Horouathos i napokon na obalu Jadrana (Croati). U 4. stoljeću Hrvati prodiru u područje naseljeno Antima i osnivaju Crvenu Hrvatsku (na području današnje Ukrajine) gdje ih nazivaju Horiti. Kod vikinških putopisaca ova je zemlja nazivana Krowataland. Kod ruskih i poljskih putopisaca nazivani su Rothe Krobathen i Horvaty. Ukrajinska se Hrvatska po smrti kralja Mezamera ujedinjuje s Bijelom (zakarpatskom) Hrvatskom u Veliku Hrvatsku. Glavni grad ove države bio je današnji Krakov. U šestom stoljeću antsko-slavenski savez se raspada pod pritiskom Avara i Anti nestaju. Hrvati se podigoše i potjeraše Avare do Jadrana gdje su utemeljili drugu Crvenu Hrvatsku. Ovdje su oni trebali stići negdje u drugoj polovici 7. stoljeća, a po caru Herakliju su već 630. otjerali Avare i Slavene s Jadranske obale.



Nova politička pozadina :

Danas ipak postoje mnogi realni dokazi koji pobijaju isključivu teoriju o obaveznom slavenskom podrijetlu Hrvata. Prisutnost Hrvata u područjima naseljenim Antima povezana je u teoriju o njihovom slavenskom podrijetlu, što je napose odgovaralo panslavistima i pretvorilo se u ideopolitički mit. Znanstvena istraživanja o iranskom podrijetlu Hrvata bila su za vrijeme Jugoslavije cenzurirana i nisu smjela biti publicirana, jer je Hrvatima povijest pisala politika. Napori da se otkriju dokazi istraživanja o ovom problemu žive već dvjesto godina. Godine 1797. Josip Mikoci-Blumental razradio je doktorsku disertaciju o staroiranskom porijeklu Hrvata i zaključio da su migrirali iz zapadnog područja stare Perzije. Uništavanje dokaza tijekom stvaranja Jugoslavije (1918.) predvode jugoslavisti koji su plijenili ovakve dokumente i uništavali ih. Ova se praksa primjenjivala od 1918. pa do 1990. (a dijelom i danas) i njezino nepoštivanje smatralo se kriminalnim činom, pa je zato četvoricu tih nepodobnih istraživača ubila jugoslavenska tajna policija: prof.dr. Milan Šufflay, dr. Kerubin Šegvić, dr. Ivo Pilar i prof. Mitjel Yošamya, a desetak drugih su završili na robiji.



Pisani tragovi :

- Pismo čelniku najstarije banovine Hurrwurtu i akadskom vazalu Kurdistana Hurru-Bani Arwatal iz Urkiša oko god.2340 pr.Kr. (dokumentirano akadskim klinopisima nadređenog cara Sargona Velikog).

- Sirijski klinopis Idrilima Alepskog vazala prvog vladara Hurrwuhe-Šarmata Bratarna Mitanni iz Wasugana u Kurdistanu oko 1500 godina pr.Kr.

- Tri staroperzijska klinopisa godine 530. pr.Kr. kralja Darija I. (525-486. g.pr.Kr.) o staroiranskom vojskovođi Harauvatim Bandaka VIVANA, vladaru satrapije Harauvatiya u antičkom Afganistanu.

- Sarmada (kralj) Surina (53-36. g.pr.Kr.) uništava s oklopnom konjicom 53.g.pr.Kr. brojne rimske legije gdje pogiba i sam rimski konzul Crassus

- Kralj RADOMIŠT odolijeva mnogobrojnim rimskim legijama koje provaljuju u Perziju.

- Jedan od antičkih oblika hrvatskog imena, ΧΟΡΟΑΘΟΣ (Horoathos), nalazi se na 2 kamene ploče pisane grčkim pismom oko 200. godine, nađene u luci Tanais na Azovskom moru. Obje ploče se čuvaju u arheološkom muzeju ruskog grada Petrograda.

- Sirijski biskup ZACHARIAS RHETOR 559.g.nakon Kr. pismeno svjedoči o kasnoj neslavenskoj selidbi arijevskoga konjičkog naroda Hrwts uz sjeverne obale Azovskog mora



Naše legende o iskonu :

U 20. st. pod Jugoslavijom je dogmatski bila dozvoljena samo objava naše staroslavenske predaje (Perun, Hej-Slaveni i slično), a sve ino iz domaće pučke tradicije u neskladu s tim je prešućeno i zapravo zabranjeno (zato se skidalo glave: M. Yošamya). Tek u novoj Hrvatskoj odnedavna izlaze u javnost više naših prastarih ali zabranjenih pučkih epova na arhaičnoj čakavici poput nordijskih Saga i grčkih epova: Ovi nam mimo dogmatskih jugoslavista poučno govore o našoj prikrivanoj antičkoj prapovijesti i dugotrajnim selidbama od Starog Istoka sve do Jadrana, uglavnom u skladu s gorespomenutim povijesnim pokazateljima indoiranske teorije, a većinom bez veze s nametnutom nam "Velikom seobom Slavena".

Tek nedavno javno otkriveni (R. Žic - u tisku), ali najvažniji za naš rani praiskon je velebni čakavski ep u desetercima o prapovijesnim Predhrvatima iz Hvarizema i Mezopotamije sličan i ravnopravan nordijskoj Hervarsagi i starogrčkoj Ilijadi ili ranoindskoj Rigvedi. Naš Hvarizem je ranoperzijska Uvaręzmya, potom makedo-grčki Chorasmia, kasnije islamski Khwarezm je vazalna satrapija perzijskih Ahemenida na sjeveroistoku ranog Irana uz rijeku Amu-Daryah (danas uz granicu Iran/Uzbekistan). Druga paralelna kvarnerska legenda "Povęda ud Matânih navakýreh" je jezično dosad najarhaičniji ranohrvatski tekst, ali je povijesno mladja i opisuje našu ranu pomorsku doselidbu južnočakavskih Crvenih Hrvata od antičkoga Azovskog mora (Mićapônt) preko Tarnemôri, Meypônt tar Garske-mori (Crno, Mramorno i Egejsko more) na Velemôri tar Sinjemôri (Sredozemlje i Jadran). Od ove druge slijedi niže prvo štokavski prijevod i potom staročakavski original samo iz prvoga kasnoantičkog dijela (drugi završni dio legende opisuje kasnija srednjovjeka zbivanja na gornjem Jadranu):



Legenda o pomorskim Matanima :

Legenda o pomorskim Matanima i gradu Koryntija (štokavski prijevod početnoga antičkog poglavlja):

"To je pradavna legenda o prvim bodulskim plovidbama po Crnom moru i istočnom Sredozemlju. U prastaro doba su pretci Bodula boravili kao pomorski Matani na zapadu Pontskog gorja (Kavkaz ?) uz Azovsko more. Tu su plovili i ribarili, a takodjer su jašili na konjima po okolnim istočnim pustarama. Kada im je stiglo vrijeme za selidbu, njihov admiral Hrvoje je spremio veliku flotu od sedam lijepih jedrenjaka koji su se zvali: admiralski Glavni brod (Sionâv), veliki Razarač (Dragaăr), veća Brodina (Noavýna), manji Brodić (Mićanâv), dvojni Blizanac (Dvőydi), pilotski predvodnik (Šwera) i sedmi brod čije je ime zaboravljeno, jer je putom potonuo.

Jednoga lijepog proljetnog dana, svi su pomorci zapjevali našu himnu Marjŕni-Marjŕni! Svaka se posada ukrcala na svoj brod, odvezali su konope u luci i razapeli jedra. Potom je sva flota isplovila pa su godinu dana jedrili preko sedam mora sve do otoka Krka. Na tom dugom putu im je glavni pokazatelj bila zvijezda Tohôrnica (Sjevernjača): kad su isplovili, ona im je na Crnom moru bila iza krme, a kada su stigli na Jadran - tu im je svijetlila ispred pramca.

Prvo su po buri odjedrili na jug i kroz Kerčka vrata su izašli iz Azova i ušli na veće Crno more, gdje se na istoku vide sniježni vrhunci Pontskog gorja. Tamo su plovili na zapad uz poluotok Hiršôn (Krim), uz deltu Dunava i Pontsko primorje (? Dobrudja), gdje su velike plićine s malo brodova bez većih luka. Potom su prošli pored Carigrada, pa kroz manji Medjupont (Mramorno more) i Pontski tjesnac (? Dardaneli) ušli su na toplije Grčko more (Egejsko) gdje plove i ribare grčki brodovi. Tu su jedrili uz veliki poluotok Hatýa (Mala Azija) pa izmedju grčkog otočja i uz otok Kretu. Pritom im je sedmi brod stradao u brodolomu i većina njegovih mornara su se iskrcali na Kreti (Kandýa) i ostali s Krećanima.

Tamo su se neko vrijeme odmorili i nakon Krete je ostalih 6 brodova isplovilo na pučinu Sedozemlja (Velemôri) pa su jedrili uz Grčki poluotok (Peloponez) i pored Korintskog zaljeva. Tu su većinom plovili podalje od obale pa su im glavni vodič i zaštitnik bili dobri duh pomorstva Kulŕp i ribarski duh Macarôl koji im je osigurao obilje ribe za hranu. Nasuprot ovih su naše pomorce na pučini uništavali morski zlodusi Štrigűn i Orkűl koji su ih napadali olujama, orkanima i golemim valovima. Kada su prešli pučinu Sredozemlja, jedrili su uz Talijanski rt (Apulija), gdje su ušli na Sinjemôri (Jadran). Tamo su po jugu jedrili na sjever uz Vlaško primorje (Albanija) i duž Dalmacije (Delmatýa) s lijepim otocima, gdje se na sjeveru vide snježni vrhunci Vlaškog gorja (? Dinaridi). Napokon su tih 6 brodova uoči zime izmedju Lošinja i Dugog otoka dojedrili na Kvarner, gdje je na zapadu poluotok Istra, a na istoku planina Belevýć (Velebit). Ovi su pomorci na Kvarner donesli naš bodulski govor i glagoljsko pismo.

Dolaskom na Kvarner su naši pomorci završili svoju dugu plovidbu i svaki brod se iskrcao na jedan otok, a admiral Hrvoje s glavnim brodom pristao je na najveći otok Khârk (Krk). Kad su ovi Matani prvi puta stigli na Krk, taj otok nije bio kamenit kao danas nego je bio većinom obrastao zelenom travom, gdje je paslo mnoštvo zlatnih ovaca koje je čuvala lijepa Vila u bijeloj haljini. Matani su tamo htjeli izgraditi svoj grad i Vila im je izabrala lijepo mjesto pored izvora na najistočnijem rtu Sokôlu. Medjutim im je Vila zabranila da se okreću i gledaju njezine ovce, ali oni nisu poštovali tu zabranu. Kada su se okrenuli i ugledali zlatne ovce, ove su se smjesta pretvorile u bijelo kamenje i odonda je otok Krk većinom prekriven kamenjem, iz kojega su Matani izgradili svoj grad ..." (dalje slijede kasnija srednjovjeka zbivanja na Jadranu).



Pračakavski izvornik :

Povęda ud_Matânih navak˙reh tar_Urih-Kwor˙ta˙

˙˙ Vô_eš seunâ štoâra povęda ud_parvŕnjeg vęyskog nav˙ga vaőn Pônt tar_Levânt. Vaunę parvŕnje vrymjâ štoâri Veyŕne běhu stavâli koti_Matâne navak˙re vazahőy ud_Pônskeh Hlâmi kad˙_eš unę muőri Mićapônt˙ Und˙ Matâne běhu navigŕli tar_peškŕli, taroscč esu_yzděli kolotôrno na_yzdčneh vanęh zihňdneh pustňših. Kadâ unęn eš_prěšlo vr˙me za_âryu zminět, unęn glavâš Harvâtje Marjak˙r eš_dâl prontŕt unę ščsne noâvje ud_šedmňri včle mihyrűni (caterčć danŕski jadrîlci) ky_esű sezvâle˙ Sionăv ud_marjak˙ra, parvăd Šuęra, včli Dragăar, štoâra Noav˙na, Mićanăv, dupl˙ca Dvőydi tar_uőn šędmi cigňvo ymę eš_pozâbjeno, aš_seyőn eš_putęn potun˙l. Jenôg ščsneg dnevâ va_protulčti, seunę navak˙re esű zakantŕli švojű goângu ˙˙Marjŕni – Marjŕni˙˙, sekâ šűrma seję imbarkŕla va_švojű noăv tar_esű udmolŕli cěme va_pôrtu, oscé esu_udpârli mih˙rje (caterčć danŕska jadrâ). Ontrátt seunę noăvje běhu šlećŕ tar_potlčn unę esű mihyrŕli letodân škrôzi ščte muőri šuę do_segâ Karkâ. Va_semű dŕlgen nav˙gu seunę nebęšne navod˙la unęn běhu žvezd˙ tar_nasval˙to Tohôrnica (caterčć danŕska Tramuntâna)˙ kadâ esu_pârtili va_Tjarnemorů unâ eš_bîla zâda po_karm˙, ma_kadâ esu_arivŕli va_Sinjemorů unâ eš_bîla špr˙da po_prôvi.

Parvô esu_mihyrŕli vapolnčb zi_bůron va_jadrâh škrôzi unę Bůke ud_Hiršôna tar_esű vlęzli va_unę včtje Tjarnemôri, kad˙ eš_vît va_zihňd unę vŕrhe šenygŕve ud_Pônskeh Hlâmi. Und˙ esu_pasŕli lajunâ art˙na Hiršôn, Dunăyške kukűrje tar_Pônske krâje, kadi_n˙ včtjeg pôrta ninč năvih. Potlčn esu_pasŕli lajunč Pônske-Uri, oscé unę mîće muôri carekű Mejpônt tar_škrôzi Pônske Bůke esu_vlęzli va_unę teplč Garskemôri (caterčć danŕs Egęjsko môre), kad˙ navigâju tar_peškâju unę gârske noăvi. Und˙ esu_pasŕli lajunŕ včla art˙na Hat˙a, mejunę Gŕrske Skôpje tar_unâ včla înšula Kand˙a. Und˙ va_Gŕrsken morů esu_imčli havârje, perkč unęn šędma noăv va_nivęri eš_potuněla tar_unę navak˙re pjutňšto esű sezbarkŕli vaunâ înšula Kand˙a tar_und˙ běhu oštŕli zyvět mejunęh Kandyâneh. Und˙ va_Gŕrsken morů esű se_komodŕli niko_vr˙me tar_potlčn esu_šlićŕ.

Inňki šeštňri noâvi potlčn Kand˙e esu_zilęzli zi_Garskemorŕ tar_esű vlęzli vaőn kulŕp ud_Velemorŕ (caterčć danŕske Mediterân), oscé und˙ esu_pasŕli lajunâ Artagârska (caterčć danŕska art˙na Peloponęž) tŕr poli_valâde ud_Kor˙nta. Und˙ esű pjutňšto navigŕli dŕlgo ud_krâjeh, kad˙ unęn běhu peyăr tar_padrôn uőn Khulŕp tar_Macarôl, ky_unęn eš_sigurâl cűda rybôj za_˙št. Kűntra ovęh dobręh yâmni, unę esű popadŕli tar_ruinŕli hudňbne mňrne mrŕti kakô Štrigũ?n tar_Orkũ?ul zi_šyűnih, nivęrah tar_včleh marčtah. Kadâ esu_pasŕli uőn kulŕp ud_Velemorâ, unę esű mihyrŕli lajunâ art˙na ud_Artal˙ah tar_esű vlęzli vaunę Sinjemôri, caterčć danŕske Môre Adriânsko. Und˙ esű ščsno navigŕli vatohôr z’jűgon va_jadrâh lajunę Krâje Vlah˙ske tar_mejunę ščsne skôpje ud_Delmat˙e, kad˙ eš_vît vatohôr unę vŕrhe šenygŕve ud_Vlah˙skeh Hlâmi. Najpňtle esu_pasŕli mejunę înšule Ošôr tar_Velaskopâl tar_spodžim˙ šeštňri noăvi esu_prišl˙ vaőv Kvarnâr, kad˙_eš vazahőy unâ art˙na Yštrâ tar_vazihňd helăm Belev˙ć.

Sẽy navak˙re zisebűn esu_parnčšli oscé Gan-Veyăn tar_glagôlsku bůkvicu vaőv Kvarnâr. Ve_navak˙re ovd˙ esu_finěli šuőj dŕlgi nav˙g tar_esű sezbarkŕli sek˙ noăv va_jenôj înšuli ud_Kvarnarŕ˙? Harvâtje Marjak˙r zi_švo˙n mihyrűnen Sionăv eš_zibrâl za_stavŕt sionvčli skopăal Khârk. Kadâ Matâni navak˙re běhu parv˙ć prišl˙ naőn skopăal Khârk, s˙a înšula ontrátt ny_bîla kamęnska koti_danŕs, leh_běše pjutňšto pokr˙ta zi_želčnun tarvűn kad˙ eš_pâšlo cűda žloâteh k˙šjeh keunę eš_tęndila unâ ščsna Div˙ca va_bokâni barhâni. Matâne esu_utęli und˙ storět švoẽ? űri tar_Div˙ca eš_unęn zibrŕla ščsno meštô za_zidŕt poli_bujmčra z’vodűn, vaőn sionzihňdni ârt ud_Karkâ carekű Sokuől. Meytęn Div˙ca eš_unęn zikratěla setornŕt tar_gledět unę žloâte k˙šje, ma_Matâni nišuné baćilŕli uőv impâć. Kadâ unę esű_se ubarnůli, seunę k˙šje va_h˙p esű_se transformŕle va_unę bokâne kôguli tar_potlčn tegâ siőn skopăl Khârk eš_pjutňšto kamęnski. Potlčn navak˙re esu_raběli ve_kôguli za_zidŕt švoẽ? Uri-Kvor˙ta ... ...

 

Literatura :

 

- M.N. Ćurić : Staroiransko podrijetlo Hrvata. Zagreb 1991.

- M. Vidović : Hrvatski iranski korijeni. Grgur Ninski, Zagreb 1991.

- Znanstveno društvo za proučavanje podrijetla Hrvata : Tko su i odakle Hrvati - revizija etnogeneze, Zagreb 1994.

- Iranski Kulturni centar : Staroiransko porijeklo Hrvata (zbornik simpozija), Zagreb 1999.

- S.K. Sakač : Hrvati do stoljeća VII (zbornik radova). Darko Sagrak, Zagreb 2000.

- M. Marčinko : Indoiransko podrijetlo Hrvata. Jurčić d.o.o., Zagreb 2000.

- A.Ž. Lovrić et al. : Podrijetlo Hrvata (zbornici simpozija 2001-2006), dio I.- Indoiranski iskon, II.- Genetička otkrića, III.- Etnogeneza. Zagreb 2011.

 

 

KOMENTIRAJTE OVDJE :


Pravila komentiranja :

Provokacije i vrije
đanje od strane veliko-smradski bradati balkanski nomada i domaći crveni izdajnika se brišu.
Komentari koji nisu na hrvatskim jeziku ili na latinici se isto brišu.

 

 

 

 

Impressum I Datenschutzerklärung