Dobro dosli na stranici Ustaskog Pokreta.

START I NAČELA I TKO JE TKO I VOJNA POVIJEST I DOKAZANE SRPSKE LAŽI I POVIJEST I DUĆAN I mp3 I E-Mail I YouTube I Deutsch.

 

 

USTAŠKI POKRET :

 

Ustaski Pokret : stranacka nacela. Die Ustascha Prinzipien und die Regulierung der Disziplin der Ustascha. STRANČKA NAČELA

Ustaski Pokret : Nezavisna Drzava Hrvatska. Staatsaufbau des Unabhängigen Staates Kroatien. NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA

Ustaski Pokret : hrvatske granice. Die Grenzen des Unabhängigen Staates Kroatien. HRVATSKE GRANICE

Ustaski Pokret : nacionalne manjine. Nationale Minderheiten im Unabhängigen Staat Kroatien. NACIONALNE MANJINE

Ustaski Pokret : hrvatska dijaspora. Die Diaspora des Unabhängigen Staates Kroatien. HRVATSKA DIASPORA

Ustaski Pokret : Bokeljski Hrvati. Kroaten als Minderheit in den von montenegrinern besetzten kroatischen Gebieten. BOKELJSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Bunjevacki Hrvati. Kroaten als Minderheit in den von Serben besetzten kroatischen gebieten. BUNJEVAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : Croatan indijanci. Croatoan Indianer und CROATAN INDIJANCI

Ustaski Pokret : Gradiscanski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Österreich. GRADIŠČANSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Janjevacki Hrvati. Kroaten als Minderheit im Kosovo. JANJEVAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : Karasevski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Rumänien. KARAŠEVSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Moliski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Italien. MOLIŠKI HRVATI

Ustaski Pokret : Moravski Hrvati. Kroaten als Minderheit in Tschechien. MORAVSKI HRVATI

Ustaski Pokret : Racki Hrvati. Kroaten als Minderheit in Ungarn. RACKI HRVATI

Ustaski Pokret : Slovacki Hrvati. Kroaten als Minderheit in der Slowakei. SLOVAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : Sokacki Hrvati. Kroaten als Minderheit in den von Serben besetzten kroatischen gebieten. ŠOKAČKI HRVATI

Ustaski Pokret : hrvatska genetika. Die Genetik im Unabhängigen Staat Kroatien. HRVATSKA GENETIKA

Ustaski Pokret : jezik i pismo. Sprache und Schrift im Unabhängigen Staat Kroatien. JEZIK I PISMO

Ustaski Pokret : Cakavski. Der cakavische Dialekt der kroatischen Sprache. ČAKAVSKI

Ustaski Pokret : Kajkavski. Der kajkavische Dialekt der kroatischen Sprache. KAJKAVSKI

Ustaski Pokret : Stokavski. Der stokavische Dialekt der kroatischen Sprache. ŠTOKAVSKI

Ustaski Pokret : zastava i grb. Fahne und Wappen des Unabhängigen Staat Kroatien. ZASTAVA I GRB

Ustaski Pokret : vjere. Glauben im Unabhängigen Staat Kroatien. VJERE

Ustaski Pokret : blagdani. Feiertage im Unabhängigen Staat Kroatien. BLAGDANI

Ustaski Pokret : abolacija i lustracija.  ABOLACIJA I LUSTRACIJA

Ustaski Pokret : Poglavnik. Der Poglavnik des Unabhängigen Staat Kroatien. POGLAVNIK

Ustaski Pokret : serijatsko sudstvo. Die Scharia im Unabhängigen Staat Kroatien. ŠERIJATSKO SUDSTVO

Ustaski Pokret : vazne osobe u Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj i emigraciji.  VAŽNE OSOBE U NDH I USTAŠKOJ EMIGRACIJI

 

SRPSKE LAŽI I ZLOČINI :

 

Srpske lazi i zlocini : Srbi u Ustasama i organizacijama Nezavisne Drzave  Hrvatske. Serben in den Ustascha und militärischen und politischen Organisationen des Unabhängigen Staates Kroatien. SRBI U USTAŠAMA I ORGANIZACIJAMA N.D.H.

Srpske lazi i zlocini : Srbi su genetski Turci. Genetiker aus Kanada haben es bewiesen : Serben sind genetische Türken! SRBI SU GENETSKI TURCI

Srpske lazi i zlocini : laz o navodno srpskim jeziku. Serbische Lügen über die LAŽ O "SRPSKIM" JEZIKU

Srpske lazi i zlocini : sprska laz o  Raskoj.  LAŽ O "(H)R(V)AŠKOJ"

Srpske lazi i zlocini : laz o Hrvatima.  LAŽI O HRVATIMA

Srpske lazi i zlocini : lazi Srpske Pravoslavne Crkve. Lügen der Serbisch Orthodoxen Kirche. LAŽI SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Srpske lazi i zlocini : lazi o Bosni i Hercegovini.  SRPSKE LAŽI O BiH

Srpske lazi i zlocini : laz o radnim logoru Jasenovac. Serbische Lügen über das Arbeitslager Jasenovac. LAŽI O JASENOVCU

Srpske lazi i zlocini : laz o genocidnom bicu Hrvata.  LAŽI O GENOCIDNOSTI HRVATA

Srpske lazi i zlocini : laz o Dalmaciji.  LAŽI O DALMACIJI

Srpske lazi i zlocini : laz o Istri.  LAŽI O ISTRI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocini u Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj. Serbische Lügen über die ČETNIČKI ZLOČINI U N.D.H.

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Starcevicu.  ZLOČIN U STARČEVIĆU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Drvaru.  ZLOČIN U DRVARU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u   Boricevcu.  ZLOČIN U BORIČEVCU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Krnjeusi.  ZLOČIN U KRNJEUŠI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Podrinju.  ZLOČIN U PODRINJU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u   Zabikovlju.  ZLOČIN U ZABIKOVLJU

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u   Rami.  ZLOČIN U RAMI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Gati.  ZLOČIN U GATI

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u  Ilicima.  ZLOČIN U ILIĆIMA

Srpske lazi i zlocini : cetnicki zlocin u Bosanskom Grahovu.  ZLOČIN U BOS. GRAHOVU

 

VOJNA POVIJEST :

 

Vojna povijest : 7 SS Divizija   7. SS-DIV. “PRINC EUGEN”

Vojna povijest : 13 SS Divizija   13. SS-DIV. “HANDŽAR”

Vojna povijest : 23 SS Divizija   23. SS-DIV. “KAMA”

Vojna povijest : SS Pukovnija   SS-PUKOVNIJA “SANDŽAK”

Vojna povijest : 369 Pojacana Pukovnija.  369. POJAČANA PUKOVNIJA

Vojna povijest : 369 Vrazja Divizija.  369. “VRAŽJA” DIVIZIJA

Vojna povijest : 373 Tigar Divizija.  373. “TIGAR” DIVIZIJA

Vojna povijest : 392 Plava Divizija.  392. “PLAVA” DIVIZIJA

Vojna povijest : Zrakoplovna Legija.  ZRAKOPLOVNA LEGIJA

Vojna povijest : Pomorska Legija.  POMORSKA LEGIJA

Vojna povijest : Protuzrakoplovna Legija.  PROTUZRAKOPLOVNA LEGIJA

Vojna povijest : Laki Prijevozni Zdrug.  LAKI PRIJEVOZNI ZDRUG

Vojna povijest : Einsatzstaffel.  EINSATZSTAFFEL

Vojna povijest : Hrvatsko Domobranstvo.  HRVATSKO DOMOBRANSTVO

Vojna povijest : Ustaska Vojnica.  USTAŠKA VOJNICA

Vojna povijest : Crna Legija.  CRNA LEGIJA

Vojna povijest : Hrvatske Oruzane Snage.  HRVATSKE ORUŽANE SNAGE

Vojna povijest : Zrakoplovastvo.  ZRAKOPLOVSTVO

Vojna povijest : Ratna Mornarica.  RATNA MORNARICA

Vojna povijest : Hadziefendica Legija.  HADŽIEFENDIĆA LEGIJA

Vojna povijest : Huskina Legija.  HUSKINA LEGIJA

Vojna povijest : Oruznistvo.  ORUŽNIŠTVO

Vojna povijest : Narodna Zastita.  NARODNA ZAŠTITA

Vojna povijest : Drzavna Radna Sluzba.  DRŽAVNA RADNA SLUŽBA

Vojna povijest : DORA Postrojbe.  DORA POSTROJBE

Vojna povijest : Ravsigur.  RAVSIGUR

Vojna povijest : Ustaska Nadzorna Sluzba.  USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA

Vojna povijest : Ustaska Mladez.  USTAŠKA MLADEŽ

Vojna povijest : Zeljeznicka Ustaska Vojnica.  ŽELJEZNIČKA USTAŠKA VOJNICA

Vojna povijest : Zenska Loza Ustaskog Pokreta.  ŽENSKA LOZA USTAŠKOG POKRETA

Vojna povijest : Istarska Domobranska Pukovnija.  ISTARSKA DOMOBRANSKA PUKOVNIJA

Vojna povijest : DOMDO Postrojbe.  DOMDO POSTROJBE

Vojna povijest : Crnogorska Narodna Vojska.  CRNOGORSKA NARODNA VOJSKA

Vojna povijest : Fazlagica Kula.  FAZLAGIĆA KULA

Vojna povijest : bitka na Ljevca Polju.  BITKA NA LJEVČA POLJU

 

ZANIMLJIVO IZ N.D.H. :

 

Zanimljivo iz NDH : postanske marke. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. POŠTANSKE MARKE

Zanimljivo iz NDH : blokovi. Blöcke des Unabhängigen Staates Kroatien. BLOKOVI

Zanimljivo iz NDH : omoti i dopisnice. Ersttagsbirefe und Postkarten des Unabhängigen Staates Kroatien. OMOTI I DOPISNICE

Zanimljivo iz NDH : neizdane marke. Nichte herausgegeben Marken des Unabhängigen Staates Kroatien. NEIZDANE MARKE

Zanimljivo iz NDH : marke ustaske emigracije. Briefmarken des Ustascha Emigration des Unabhängigen Staates Kroatien. MARKE EMIGRACIJE

Zanimljivo iz NDH : marke Alpenvorland Adria. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Alpenvorland Adria. ALPENVORLAND ADRIA

Zanimljivo iz NDH : marke Belisce. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Belisce. BELIŠĆE

Zanimljivo iz NDH : marke Boka Kotorska. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Kotor. BOKA KOTORSKA

Zanimljivo iz NDH : marke Brac. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Brac. BRAČ

Zanimljivo iz NDH : marke Hvar. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Hvar. HVAR

Zanimljivo iz NDH : marke Korcula. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Korcula. KORČULA

Zanimljivo iz NDH : marke Medimurje. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Medimurje. MEĐIMURJE

Zanimljivo iz NDH : marke Rijeka / Kupa. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Rijeka / Kupa. RIJEKA / KUPA

Zanimljivo iz NDH : marke Sibenik. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Sibenik. ŠIBENIK

Zanimljivo iz NDH : marke Slobodna Bosanska Hrvatska. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Freies bosnisch Kroatien. SLOBODNA BOSANSKA HRVATSKA

Zanimljivo iz NDH : marke Split. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Split. SPLIT

Zanimljivo iz NDH : marke Sandzak. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Sandschak. SANDŽAK

Zanimljivo iz NDH : marke Zadar. Briefmarken des Unabhängigen Staates Kroatien : Zadar. ZADAR

Zanimljivo iz NDH : doplatne marke. Zuzahlmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. DOPLATNE MARKE

Zanimljivo iz NDH : fiskalne marke. Fiskalmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. FISKALNE MARKE

Zanimljivo iz NDH : zeljeznicke marke. Bahnmarken des Unabhängigen Staates Kroatien. ŽELJEZNIČKE MARKE

Zanimljivo iz NDH : marke studentskog fonda. Marken des Studentenfonds des Unabhängigen Staates Kroatien. STUDENTSKI FOND

Zanimljivo iz NDH : reklamne marke. Werbemarken des Unabhängigen Staates Kroatien. REKLAMNE MARKE

Zanimljivo iz NDH : biljezi katolicke crkve. Marken der Katholischen Kirche  des Unabhängigen Staates Kroatien. BILJEŽI KATOLIČKE CRKVE

Zanimljivo iz NDH : marke Crvenog Kriza. Briefmarken des Roten Kreuzes des Unabhängigen Staates Kroatien. MARKE CRVENOG KRIŽA

Zanimljivo iz NDH : marke njemacke narodne skupine. Briefmarken der Deutschen Volksgruppe des Unabhängigen Staates Kroatien. MARKE NJEMAČKE NARODNE SKUPINE

Zanimljivo iz NDH : lutrija. Lotterie des Unabhängigen Staates Kroatien. LUTRIJA

Zanimljivo iz NDH : drzavna riznica. Staatskasse des Unabhängigen Staates Kroatien. DRŽAVNA RIZNICA

Zanimljivo iz NDH : pecati. Poststempel des Unabhängigen Staates Kroatien. PEČATI

Zanimljivo iz NDH : novcanice. Banknoten des Unabhängigen Staates Kroatien. NOVČANICE

Zanimljivo iz NDH : kovanice. Münzen des Unabhängigen Staates Kroatien. KOVANICE

Zanimljivo iz NDH : odlikovanja. Orden des Unabhängigen Staates Kroatien. ODLIKOVANJA

Zanimljivo iz NDH : znakovlje. Abzeichen des Unabhängigen Staates Kroatien. ZNAKOVLJE

Zanimljivo iz NDH : prsteni ustaske emigracije. Ringe der Emigration des Unabhängigen Staates Kroatien. PRSTENI USTAŠKE EMIGRACIJE

 

POVIJEST HRVATA :

 

Povijest Hrvata : kratka povijest. Kroatische Geschichte : Kroaten im Iran und Afghanistan. KRATKA POVIJEST

Povijest Hrvata : Hrvati u indijskoj pradomovini. Kroatische Geschichte : Kroaten in der indischen Urheimat. HRVATI U INDIJSKOJ PRADOMOVINI

Povijest Hrvata : hrvatska boginja Sarasvati. Kroatische Geschichte : Die kroatische Göttin Sarasvati. HRVATSKA BOGINJA SARASVATI

Povijest Hrvata : Ariana.  ARIANA

Povijest Hrvata : indoiranski Prahrvati. Kroatische Geschichte : Die indo-iranischen Urkroaten. INDOIRANSKI PRAHRVATI

Povijest Hrvata : perzijski i starohrvatski.  PERZIJSKI I STAROHRVATSKI

Povijest Hrvata : Iranohrvati i Praslaveni.  IRANOHRVATI I PRASLAVENI

Povijest Hrvata : Hurrwurdu. Kroatische Geschichte : Hurrwurdu. HURWURDU

Povijest Hrvata : Urartu. Kroatische Geschichte : Urartu. URARTU

Povijest Hrvata : Hurrwuhè Mitanni - Huriti. Kroatische Geschichte : Hurrwuhè Mitanni - Huriten. HURRWUHÈ MITANNI : HURITI

Povijest Hrvata : Huritoidi. Kroatische Geschichte : Hurriter. HURITOIDI

Povijest Hrvata : srpski i jugoslavenski progon iranista. Kroatische Geschichte : Jugo-serbische und groß-serbische Verfolgung der Iranisten. SRPSKI I JUGOSLAVENSKI PROGON IRANISTA

Povijest Hrvata : starohrvatski i novi Aral.  PRAHRVATSKI I NOVI ARAL

Povijest Hrvata : Velika Hrvatska i Bijela Hrvatska. Kroatische Geschichte : Großkroatien (Velikaya Horvatiya) in der Ukraine. VELIKA HRVATSKA I BIJELA HRVATSKA

Povijest Hrvata : Crvena Hrvatska. Kroatische Geschichte : Rotkroatien. CRVENA HRVATSKA

Povijest Hrvata : Prikarpatija. Kroatische Geschichte : Karpatenvorland. PRIKARPATIJA

Povijest Hrvata : grad Stiljsko. Kroatische Geschichte : Die Stadt Stiljsko. GRAD STILJSKO

Povijest Hrvata : tanajske ploce.  TANAJSKE PLOČE

Povijest Hrvata : rijeka Erax. 16 deutsch02 RIJEKA ERAX

Povijest Hrvata : Hutsuli.  HUTSULI

Povijest Hrvata : prahrvatski ep o Harazemu.  PRAHRVATSKI EP O HAREZEMU

Povijest Hrvata : starohrvatski jezik.  STAROHRVATSKI JEZIK (IZVORNOHRVATSKI)

Povijest Hrvata : starohrvatske legende.  STAROHRVATSKE LEGENDE

Povijest Hrvata : starohrvatska prezimena.  STAROHRVATSKA PREZIMENA

Povijest Hrvata : ranohrvatska praplemena.  RANOHRVATSKA PRAPLEMENA

Povijest Hrvata : hrvatski moreplovci.  HRVATSKI MOREPLOVCI

Povijest Hrvata : Duklja.  DUKLJA

Povijest Hrvata : Bosna.  BOSNA

Povijest Hrvata : Sandzak.  SANDŽAK

Povijest Hrvata : hrvatska kolonija Roanoke. Die verlorene Kolonie Roanoke. HRVATSKA KOLONIJA ROANOKE

 

Flag Counter 
Pogledajte samo koliko balkanski neoprani i smrdljivi smradski nomada donomadizira na našu stranicu. :-)

 

HRVATSKI MOREPLOVCI :

 

Rani hrvatski admirali : drevni ilirski Skerdilaidas Ardieios i Demetrius Pharensis , zatim srednjovjekovni Hrvati " Archon Khadzon " i pola legendarni Harvatye Maryakir , u 10th/11th stoljeću dux marianorum Maryan sam Družac , Maryan II Deodat , Maryan III Berigoy , Maryan IV Rusin , Maryan V Slavac , Maryan VI Jakov , također u 12th/13th st. Yuran Kadzik sam , Nikol sam Kadzik , Brenna Kadzik III , IV Sebenna Kadzik , Maldukh Kadzik V , VI Kholman Kadzik , Nikol II Kadzik , Tollen Kadzik VIII , IX Ossor Kadzik , Radosh Kadzik X , Bogdan Kadzik XI , a posljednji srednjovjekovni admiral bio Vice Bune - Petrov . Iako su istodobno mediteranski susjedi često pragmatično oslabili sve hrvatske flote kao tzv " pirate " , čakavskim Hrvatima u srednjovjekovnoj obali Jadrana imali su jasnu razliku između pravog pravnog admirala službene državne mornarice pod nazivom " maryakir " , ia drugi nelegitimni glavar pljačkanje brodova tada pod nazivom " shundrakir " postoji ( npr. Sarracens i sličnim ).



Admiral / marjakir: 'morovođa' :

Općeprihvaćeni medjunarodni termin "admiral" je izvorno nastao kraćenjem iz arapskoga "amir al-bahr" (približno: gospodar mora), jer su srednjovjeki Arapi oko Arabije i na Sredozemlju prvi imenovali službene čelnike svojih ratnih flota približno u smislu današnjih admirala. Potom je asimilacijom iz toga arapskog u srednjovjekom novolatinskom preuzeta slična pomorska titula "admiratus", koja je postala osnovicom za noviji pojam pomorskog admirala u većini europskih jezika. Medjutim su rani srednjovjeki Hrvati još od prve pojave naše flote na Jadranu i Sredozemlju, zbog svoga indoiranskog praiskona već imali mimo toga arapsko-latinskog pojma i svoj vlastiti staročakavski naziv pomorskog čelnika "marjakîr" koji je baštinjen od prapovjesnoga "marjaka" iz Aveste. Toga našeg srednjovjekog 'marjakira' poznaju sve do danas mornarski starci jadranskih otoka, npr. u Kvarneru i donedavna u Dalmaciji, a u srednjovjekim starohrvatskim spisima na latinskom se isti mornarički čelnik isto spominje romanizirano kao "dux marianorum". Medjutim, naši jezično i pomorski nestručni jugo-istoričari i Vukovci su to nezgrapno preveli kao tzv. "vojvoda morjana" ili novosmišljeni smiješni "morovođa", čega nema nigdje u starohrvatskim tekstovima prije 20. st., a niti u domaćim govorima istočnojadranskih starosjedilaca. Dapače, za razliku od srednjovjekih sredozemnih susjeda (i jugoistoričara-'minimalista') koji zamalo svako hrvatsko brodovlje zbog pragmatične konkurencije pogrdno nazivaju "gusarima", sami primorski čakavci na Jadranu već od srednjeg vijeka imaju svoj pomorski kodeks časti i jasno razlikuju 2 posebna pojma za pomorske čelnike :

Službeni admiral prave državne flote koji se čakavski zvao "marjakîr", te ilegalni pljačkaški vojvoda gusarskog brodovlja koji se čakavski nazivao "šundrakîr": npr. gusarski vodje Saracena i slični.



Flota/mornarica: 'plavojska' :

Slične besmislice su Vukovi jugoslavisti i jugoistoričari u 20. st. izvodili takodjer i s nazivima starohrvatske flote tj. naše mornarice. Općepoznati medjunarodni pojam "flota" potječe iz srednjovjekog francuskoga "flotte", dok je kod nas već duže uvriježena novovjeka književna istoznačnica "ratna mornarica" (ili općenito: brodovlje). Od toga je raniji staročakavski domaći naziv "navje" koji je do danas poznat kod pomorskih staraca na Kvarneru, a inače potječe iz perzijskoga "navya" i prapovjesnog "navaya" iz Aveste u značenju pomorske flote (mornarice). Medjutim, unatoč tih ranijih književnih i narodnih dialektalnih naziva, Vukovi jugoistoričari su za starohrvatsku ratnu mornaricu izmislili suvišni i besmisleni pojam tzv. "plavojska", koji na hrvatskom zvuči priglupo jer ta ista "plavojska" kod nas u hrvatskoj ikavici zapravo označuje svjetlokosu žensku plavušu (romanski: blondina) pa izvorno nema nikakve veze s morem ni plovidbom, osim u nestručnim glavama jugoistoričara i njihovih novih epigona.

Treća su slična jugoistorijska besmislica njihovi unatrag nametnuti nazivi neretvanskih i starohrvatskih tzv. "knezova". Kod jugoistoričara iz 20. stoljeća se naši srednjovjeki banovi redovno navode kao tzv. "knezovi", što je sigurno pogrješni prijevod po srboslavskoj tradiciji za izvorne latinske navode "dux Croatorum" i slične (zbog jednačenja po srbosti). Vjerodostojan prijevod toga treba biti : čelnik ili vodja Hrvata. Za razliku od rusko-srpskog "knjaza", u staroj hrvatskoj tradiciji i širje u Bosni i Crnoj Gori se kod nas pejorativno-niži naslov "knez" uglavnom ne odnosi na višega vazalnog čelnika-vladara, nego tek na lokalnoga seoskog načelnika ili najviše gradonačelnika, tj. do razine župana ili još niže, pa je kod nas niži knez uvijek podredjen banu i njihovo izjednačenje je besmislica. Stoga uvredljivo-pejorativni nazivi tzv. "hrvatski knezovi" u veziji jugoistoričara-'minimalista' djeluju priglupo i nestručno. U izvorno-hrvatskoj nomenklaturi i tradiciji se vazalni vladar uglavnom stručno naziva ban, a neovisni je kralj. Zato u južnoj primorskoj Hrvatskoj i Dalmaciji nisu vladali nekakvi srednjovjeki "knezovi" nego uglavnom naši banovi.

Mogućih pravih knezova bilo je kod Hrvata samo u ranoj Panonskoj ili sjevernoj Hrvatskoj (Slovinje) od kojih je najpoznatiji naš pravi slavenski knez bio Ljudevit Posavski, dok su južnije uz Jadran bili samo vazalni banovi, ili općenito i neodredjeno u prijevodu kao "čelnici" (dux). Kod ranih dalmatinskih čelnika u Primorskoj Hrvatskoj prije kraljevstva do 9. st. se većinom rabila izvornohrvatska titula "ban" (latin. comes ili princeps) u značenju autonomni vazal, dok im je srboslavski naslov tzv. 'knez' uglavnom nametnut naknadno od jugoistoričara-"minimalista" tek kasnije u Jugoslaviji iz 20. stoljeća. Naprotiv, sjevernije u Slovinju gdje je bio izraženiji općeslavenski utjecaj, još od početka u 8./9. st. je bio češći javni naslov "knez" sve do Ljudevita Posavskog, nakon čijeg sloma pod jačim južnijim utjecajem zbog postupnog približavanja i ujedinjenja s južnijom banskom Hrvatskom u Dalmaciji i tu na sjeveru zatim sve više prevladava u 9. st. osobita hrvatska titula "ban", približno nakon Pribine I. (panonskog).



Prvi antički admirali Jadrana :

U antičko doba prije proširenja slavenstva i dolaska Hrvata, na istočnom Jadranu su dosad imenom poznata tek dva posebna pomorska čelnika koji bi približno odgovarali novijoj razini adrmirala. To su u antičkoj Kraljevini Iliriji bili 'admirali' Skerdilaidas Ardieios i Demetrije Hvarski. Izim ovih je još vjerojatno da su i ranije izrazito pomorski Liburni koji od 10.- 5. st. suvereno vladaju cijelim Jadranom bar do Krfa (Korkyra) kao prapovjesna pomorska sila Libyrnike Thalassokratia, morali su već imati niz sličnih mornaričkih čelnika na ranom Jadranu. Ipak su nam ti pomorski vodje Liburna poimence ostali nepoznati, jer su Liburni bili nepismeni pa su počeli pisati tek naknadno pod vlasti Rimskog Carstva, kad su zamalo jedini njihovi tekstovi šablonski nadpisi na grobnim kamenima tipa liburnijski cippus. Poznati su masovni napadi liburnijske rane flote na grčku koloniju Pharos (Starigrad na Hvaru) i veće pomorske bitke sa starogrčkom flotom kod Drača u 5.st. pr.Kr., pa u Senjskim Vratima (Rab-Krk) iz 4.st. i ine slične, koje su jamačno predvodili neimenovani pomorski čelnici Liburna. Iznimno pomorsko značenje iskusnih prapovjesnih Liburna potom potvrdjuje i to što su oni postali glavnim brodograditeljima i mornarima Rimske carske armade koja je vladala antičkom pučinom Mediterana pod službenim imenom Naves Liburnae,- ali tada unatoč ovog imena, njezini glavni čelnici više nisu bili sami Liburni nego rimski mornarički zapovjednici iz matične Italije.

Skerdilaidas Ardieios (latin. Scerdilaedas Vardaeus, hrv. Skerdiled Ardejski, jugoistorija: "Scerdileda Ardijejac") iz ilirskog plemena Ardiejaca (lat. Vardaei) je bio sin prvoga ilirskog kralja Pleurata I. (oko 260.- 250.BC) i brat kralja Agrona (oko 250.- 231.BC). Najprije je duže vrijeme bio (oko 240.- 212.BC) jadranski admiral ilirske flote i kasnije u starosti postaje ilirski kralj od 212. do 206. godine pr.Krista. Nakon smrti kralja Agrona, Ilirijom je vladala njegova druga žena kraljica Teuta (231.- 228.BC) i to kao regent umjesto Agronovog maloljetnog sina Pinnesa, kojeg mu je rodila prva žena Triteuta. Teuta je pokušala proširiti kraljevstvo osvajanjem preostalih grčkih kolonija: osvojila je Dyrrachion (Drač), grad Phoinike (Foenice) se predao, a flota pod vodstvom Skerdileda je poharala Krf i Sarandu. Skerdiled je bio saveznik Filipa V. Makedonskog do 218. god. pr.Kr., iako je ilirska podrška Makedoncima u borbi protiv Etolskih Grka te godine narušena sukobima između vladara pojedinih gradova. Postoji i raniji primjer ilirske podrške Makedoncima u obrani od Grka, npr. ilirski kralj Agron je 231. godine pr.Krista. na molbu Demetrija II. poslao 100 brodova i 5.000 ratnika u obranu Mediona kojom su prilikom Etolski Grci natjerani u bijeg i ilirska vojska je zarobila veliki ratni plijen. Takodjer ima i više primjera o neslozi pojedinih lokalnih vladara u Iliriji, npr. izdaja Dmitra Hvarskog (Demetrios) za vrijeme rata protiv Rima u doba kraljice Teute. Opčenito je cijeli taj period obilježen sklapanjem i raskidanjem povremenih savezništava između ilirskih, makedonskih, grčkih i rimskih posjeda.

Iliri su imali moćnu flotu brzih i okretnih brodova koja je bila strah i trepet za mnoge u to doba i čak je moćni Rim oklijevao intervenirati za obranu ilirskih žrtava vjerojatno i zbog zauzetosti istodobnim ratom na inim frontovima: npr. Drugi punski rat protiv Kartage. Tada gusarstvo nije bilo neuobičajeno i to je bila "unosno zanimanje" kojim su se mnogi bavili. Oko 217. godine pr.Krista. je Skerdiled prestao podržavati Filipa V., tvrdeći da obećane "subvencije" nisu odavno plaćene. Poslao je 15 svojih brodova s izgovorom da idu preuzeti novac i dopratiti dragocjeni teret natrag ali su u Jonskom moru južno od otoka Krfa napali dvoje Filipovih prijatelja i zarobili im 4 broda. Potom su ilirski brodovi nastavili presretati i pljačkati brodove čak južno od Peloponeza. Također je 217. godine pr.Krista. Skerdiled oteo više makedonskih gradova u Pelagoniji i Dasareti, no Filip ih je brzo ponovo vratio kao i Skerdiledove posjede oko Ohridskog jezera. Godine 213. pr.Krista. Filip zauzima Lissos (sada Lješ) a nekoliko obližnjih gradova mu se dobrovoljno predalo. Zbog Skerdiledovog saveza s Rimom makedonska vojska je često napadala ilirska područja oko 210. god. pr.Krista. Skerdiled je imao sina Pleurata II. Vardejskog, koji je s njim sudjelovao u mnogim bitkama i naslijedio ga kao predzadnji ilirski kralj (205.- 180), prije zadnjeg Gencija (180.- 168.) koga su svrgnuli Rimljani.

Antički pisci o Skerdiledu: Za razliku od većine inih ilirskih vladara o kojima postoje tek oskudni podatci, admiral Skerdiled se razmjerno više spominje u djelima rimskih povjesnika Apiana, Livija i Polibija, osobito u njihovim kronikama rimskih i grčkih ratova. Apian je zapisao kako Iliri 230. god. pr.Kr. nisu poharali samo obale Elisa i Messenije na zapadnoj obali Peloponeza već su osvojili i Phoenice u Epiru, pa primorali Epirsku ligu da uđe u savez s njima. Izim pomorskog gusarstva, Skerdiled je izvršio i kopnenu invaziju ilirske vojske na Epir. Polibije navodi uz ino, kako su Skerdiled i Dmitar Hvarski početkom 220. god. pr.Kr. odplovili s 90 brodova sve do arhipelaga Cycladi na pučini Egejskog mora i tamo vršili pljačke. Takodjer i Livije navodi kako je rimski Senat 217. godine pr.Kr. "ljubazno podsjetio" ilirskog vladara Pinnesa neka plati danak koji je već Teuta bila prisiljena plaćati nakon poraza u Prvomu rimsko-ilirskom ratu, ili "će (Rim) u slučaju odgode plaćanja prihvatiti ilirske taoce dok se dug ne odplati". Vjerojatno je ta odplata Rimu bila jedan od glavnih razloga Skerdiledovog odlaska u pljačku brodova i grčkih gradova.

Demetrios Pharensis ( Dmitar Hvarski, jugoistorija: "Dmitrije Hvaranin") je na ranoantičkom Jadranu u 3. st. pr.Krista. bio glavni admiral ilirske kraljevske flote u Dalmaciji za vrijeme ilirskog kralja Agrona (250.- 231.BC) i kraljice Teute (231.- 228.BC) iz Ardiejske dinastije Teutida. Dmitar Hvarski (admiral prije 229.- 214. pr.Krista.) je bio grčki plemić rodom iz starogrčke kolonije Pharos (danas Starigrad na Hvaru). Vladao je prvo Hvarom i susjednim srednjo jadranskim otocima kao vazal ilirskog kralja Agrona iz svog uporišta u današnjem Starigradu. Nakon smrti Agrona, prvo je bio vazalni admiral idućoj kraljici Teuti. Ipak ju je potom izdao i u Prvomu ilirskom ratu 229.- 228. pr.Krista. pragmatično prešao na neprijateljsku stranu Rimljana. Zato je Teuta u tom ratu poražena i Rimljani su joj preoteli otok Krf (Corcyra), pa su Demetrija Rimljani proglasili svojim saveznikom, nastojeći time stvoriti protutežu ilirskoj kraljici Teuti.

Kasnije je svoj položaj medju Ilirima opet učvrstio oženivši se Agronovom udovicom Triteutom. Zatim je postao još i saveznikom makedonskog kralja Antigona III. (
Αντίγονος Δώσων, 229.- 221.), pomogavši mu u ratu protiv spartanskog kralja Kleomena III. i zato je njegova ilirska četa sudjelovala u bitki kod Selasije (Μάχη της Σελλασίας) 222. god. pr.Krista. Demetrije se zatim smatrao dovoljno jakim da počne izazivati autoritet Rima opet podržavajući gusarstvo na Jadranu. Rimljani su zato god. 219. pr.Krista. protiv svoga bivšeg saveznika počeli i Drugi ilirski rat, pa su tada zauzeli otok Hvar i ina Dmitrova uporišta. Izbjegli Demetrije je potom našao utočište na dvoru mladoga makedonskog kralja Filipa V. (Φίλιππος Δ΄, 221.- 179.), kojega je nastojao nagovoriti da započne rat protiv Rima. Poginuo je u Grčkoj pri propalom pokušaju da osvoji Messenu god. 214. pr.Krista. Ilirski ratovi su zajednički naziv za 3 pohoda koje je Rimska Republika poduzela protiv ilirskih naselja na istočnoj obali Jadrana zbog suzbijanja gusarstva: 229. pr.Krista., 219. pr.Krista. i 168. pr.Krista. Prvi je pohod poduzet protiv kraljice Teute, drugi protiv Dmitra Hvarskog i treći protiv zadnjega ilirskog kralja Gencija kojega su svrgnuli i napokon ukinuli Kraljevinu Iliriju god. 168. pr.Krista. Prvi ilirski rat 229. je bio prvi prodor rimske vojske i mornarice istočno preko Jadrana :

Archon Khadzon (ban Kačić, oko 620.- 642.) je iz bizantskih srednjovjekih izvora prvi ranohrvatski vojskovodja i naš admiral na obalama Jadrana, koji je po oskudnim indicijama vjerojatno predvodio južne Crvene Hrvate pri pomorskoj selidbi od Crnog mora do Jadrana u doba bizantskog cara Heraklija (610.- 641.). Kao ranohrvatski pomorski čelnik (archon Sklabenon) i zadnji naš saveznik Perzijanaca, god. 626. je na Bosporu sudjelovao kao pomorski saveznik perzijskog cara Khosrava II. Sassanida (591.- 628.), kada je neuspješno nastojao prebaciti perzijsku vojsku preko Bospora do Carigrada, u čemu ga je spriječilo bizantsko brodovlje. Potom je dalje predvodio selidbu ukrajinskih Hrvata duž Balkana na zapad, uz njihove usputne obalne napade na Solun, Peloponez, itd. Mjesto njihova prvog iskrcavanja na istočnom Jadranu je jamačno bilo negdje kod Omiša pri ušću Cetine, gdje se potom nalazi pleme Kačića kojih je helenizirani 'Khadzon' izgleda bio rani rodonačelnik. Vjerojatno je poginuo oko god. 642. pri pomorskom desantu ranohrvatske flote na Sipont (sada Manfredonia) u Apuliji.

Pri naseljavanju u Dalmaciji, car Heraklije je banu Khadzonu potom izdao 637. godine pismenu pozivnu dozvolu tzv. "Keleusis" (grč. keléuo = pozvati, dopustiti), kojom se medjunarodno proglašuje da Hrvati pod arhontom Khadzonom kao savezni vazali Bizanta, dobivaju pravo naseliti se u Dalmaciji na istočnom Jadranu (od Grčke do Dubrovnika). Pritom im se daje za dužnost tamo protjerati i uništiti Avare, (južni Jadran od Boke do Drima) nakon čega smiju zauzeti u trajni posjed za naseljavanje područja Ilirika od Jadrana do Panonije. To je formalno bio naš medjunarodni pravni dokument kojim se Hrvatima odredjuje naselidba njihove nove domovine prije 1400 godina. Kasnije je u Dalmaciji toga prvog dalmatinskog bana Khadzona naslijedio drugi rani dalmatinski ban Radoslav (oko 678.- 688.) koji je proširio vlast uz obalu do Kvarnera i Skadra, a u zaledju na Hercegovinu. Takodjer i s ovim je idući bizantski car Konstantin IV. Pogonat (668.- 685.) pismeno sklopio god. 679. ugovornu odredbu tzv. "Prostaxis" (grč. prostasso = odrediti, dodijeliti), kojom se istim Hrvatima iz Dalmacije dodjeljuju iz bizantskog posjeda jadranski otoci i niz razrušenih obalnih gradova (osim Zadra, Trogira, Splita i Dubrovnika koji su dalje pod bizantskom upravom kao Thema Dalmatia).



Admiral Hrvoje I. :

Iz kasnoantičkih grčkih natpisa na Tanajskim pločama u 2. i 3. st. jasno je da oko pomorske luke Tanais na Azovskom moru tada živi obalni narod Horouathos-Horoathoi, gdje je jedan od njih "Horoathos Sandarsios" tj. Hrvat Sandarzije bio i gradonačelnik Tanaisa. Potom u 6. st. bizantski i perzijski izvori spominju neko slavensko brodovlje na Crnom moru, a ta crnomorska flota je kao pomorski saveznik predzadnjega perzijskog cara iz dinastije Sassanida, Khosrava II. (grčki Chosroes), istodobno s perzijskom vojskom iz Male Azije tada u Bosporu napala i sam Carigrad, ali su ih Bizantici uspjeli oboje odbiti. Pritom se u grčkoj inačici navodi i ime vodje tih slavenskih napadača kao Archon Khadzon, što bi odgovaralo našemu kasnijem prezimenu Kačić. Napomena: ranočakavski naziv "marjakyr" za admirala potječe od sličnog pojma marjaka iz ranoiranske Aveste.


Admiral Hrvoje II. :

Nakon toga prvog polupovijesnog admirala Hrvoja, koji ima bar neku djelomičnu podlogu u stvarnim povijesnim zbivanjima na granici antike i srednjeg vijeka, u predaji kod jadranskih čakavaca je ime toga prvog legendarnog admirala postalo šablonski predložak kojim su nazvani po analogiji ini pomorski vodje u kasnijim prekomorskim avanturama naših čakavskih pomoraca.



Neretvanski admirali Marjani :

Onomastika, etnokultura i antropologija tzv. srednjovjekih "Neretljana" uglavnom upućuje na njihov neslavenski iskon bilo od autohtonih antičkih Ilira (Delmata) ili od doseljenih Indoarijskih Hrvata, što tu potvrdjuje i nova biokemijska genomika pučastva s razmjerno najnižim udjelom u Dalmaciji i Hercegovini slavenskog haplotipa (R1a / Eu19) i najvišim udjelom Dinaraca tipa I1b / Eu7 u iznosu od 60-71%. Tu je od Neretve do Poljica takodjer najveće obilje u Hrvatskoj arheonalaza dualističke simbolike i mazdaističke ikonografije, pa poljička prijestolnica Gata (indoiranski = prijestolje) i to nekršteno područje se u srednjovjekim dokumentima još zove Pagania. Ovo je srednjovjeka Orontska banovina (ducatus Maroniae) sa 3 župe: Rastok (Cetina), Dalen(Duvno), Mokron (Biokovlje) i još istočnije Oront (donja Neretva). Na moru ta banovina obuhvaća pod starim imenima otoke: Brača, Lesno (Hvar), Kurkar (Korčula), Mlieće (Mljet), Rat (Pelješac) Jiš (Vis), Bući (Buiševo), Šuša (Sušac), itd. Njihovi elitni pomorci Marjani (indoiranski: plemići, bojovnici) su bili najbolji srednjovjeki pomorci na Jadranu, a kopneno ratno plemstvo katunari (perzijski katunâr) su najžešći hrvatski bojovnici i tvrda jezgra našeg naroda, pa su imali važnu ulogu pri uzastopnom uskrsnuću hrvatske države u 12. st., pa u 2. svj. ratu i sada ponovo.

Tzv. "Neretljanska kneževina" je jedna od najvećih podvala jugoistorije "minimalista", sklepana uz golemi trud zbog opravdanja srpskih prodora u Dalmaciju. Po jugo-mistifikaciji, to bi bila neopredjeljena slavenska zemlja prijelaznih Srbohrvata ili čak primorskih Srba na Jadranu,- iako je čak do 13. st. baš to područje ostalo najmanje slavensko i izrazito pomorsko, jer posebne "Sklavinije" u srednjovjekom zaledju počinju tek istočnije od Neretve. Prije tih jugo-obmana u 20. st., tu nema ništa etnički posebnog osim pomorstva i titule dux Marianorum (čakavski marjakir), što je stoljećima bila standardna titula starohrvatskih admirala Jadrana. Dosad uglavnom nigdje u svijetu nije poznato da bi flota i admirali bili neka posebna etnogrupa kao država u državi - osim jedino u našoj ideološki izvrnutoj jugoistoriji. U domaćoj pomorskoj dinastiji ranijih neretvanskih admirala u doba hrvatskih Trpimirovića je tu poznato 5 Marjana kao predvodnika starohrvatske mornarice: Marjan I. Družac, Marjan II. Deodat, Marjan III. Berigoj, Marjan IV. Rusin, Marjan V. Slavac i Marjan VI. Jakov. Nakon propasti posebne Kraljevine Hrvatske, tu još nastavljaju djelovati kao banovi i admirali još desetak sličnih iz druge omiške dinastije Kačići (vidi niže).

Marjan I. Družac (latin. Drosaicus), je oko god. 839. prvi zapisan pomorski čelnik u Hrvatskoj. Bio je suvremenik i hrvatski admiral u doba dalmatinskog bana Mislava (835.- 840.), kada uspješno ratuje na Jadranu u obrani naše obale i otoka protiv napada Venecije za osvajanjem istočnog Jadrana. Od njegova doba počinju na Jadranu i prvi gusarski napadi islamskih Saracena, koji već pljačkaju po obali i otocima, pa love i prodaju naše roblje na Siciliju i u maursku Španjolsku. Ti uzastopni mletački i još saracenski napadi su vjerojatno bili glavnim uzrocima da se tada u Dalmaciji morala pojačati brojnija hrvatska flota i zato postaviti posebnoga starohrvatskog admirala (dux Marianorum).



Marjan II. Deodat :

Božidar) je poznat kao drugi sposobni admiral neretvanske mornarice koja je god. 840. u doba dalmatinskog bana Držislava I. (840.- 846.) uništila moćnu mletačku flotu dužda Petra Tradonika. Kao vazalni saveznik Bizanta, Božidarova flota odonda takodjer vodi žestoke pomorske bitke s arapskim Saracenima, koji su baš od njegova doba počeli napadati Jadran i pljačkati naše otoke. Nakon Marjana Božidara u idućih stotinjak godina nije nam poimence poznato par slijedećih starohrvatskih admirala, jer vjerojatno nisu sudjelovali u ključnim pomorskim sukobima.

Marjan III. Berigoj (lat. Berigous, 1026.- 1050.): To je drugi i najmoćniji starohrvatski admiral u doba najveće Kraljevine Hrvatske za najjačeg vladara Stjepana III. Dobroslava (1035.- 1057.) kada Hrvatska ima u vlasti, osim prostranog zaledja do Mure i Dunava takodjer i cijelu istočnojadransku obalu od Raše pa sve do Drima i sve jadranske otoke čak do Tremita. Tada je za držanje i obranu tolike obale i otočja doista bila neizbježna snažna mornarica s posebnim jakim admiralom, koja je vjerojatno podjednaka kao i u najjače doba kralja Tomislava. Berigoj je imao 3 sina i kasnijih hrvatskih admirala: Jakova, Rusina i Slavca.

Marjan IV. Rusin (oko 1050.- 1060.) je četvrti zapisani starohrvatski admiral, takodjer u doba kralja Stjepana Dobroslava, a bio je stariji sin Berigoja. Admiral Rusin je bio manje moćan od prethodnog oca Berigoja i rjedje se spominje od inih naših admirala.

Marjan V. Slavac (oko 1060.- 1073.) je peti poznati starohrvatski admiral Jadrana u doba našega moćnog kralja Petra Krešimira IV. (1057.- 1074.), ali tada Hrvatska već gubi najjužnije obale i otoke južno od Neretve zbog pomorskih napada Normana, u kojima je po nejasnim navodima možda zarobljen i sam Slavac pa su ga morali odkupiti predajom južne obale. Admiral Slavac je Rusinov brat i genealoški je važan, jer je oženio princezu Nedu, kćerku kralja Krešimira.

S njom je rodio Krešimirovog unuka Petra II. Slavca koji je kasnije postao zadnjim hrvatskim kraljem poznatim kao Petar (Svačić) Snachic - Slavac, u kojemu su se time spojile kraljevska dinastija Trpimirovića i admiralska loza neretvanskih arijskih Marjana.

 

 

KOMENTIRAJTE OVDJE :


Pravila komentiranja :

Provokacije i vrije
đanje od strane veliko-smradski bradati balkanski nomada i domaći crveni izdajnika se brišu.
Komentari koji nisu na hrvatskim jeziku ili na latinici se isto brišu.

 

 

 

 

Impressum I Datenschutzerklärung